O NAMA

    HRVATSKO DRUŠTVO ZA
    NEUROIMUNOLOGIJU I NEUROGENETIKU

    Ciljevi

    Hrvatsko društvo za neuroimunologiju i neurogenetiku osnovano je s ciljem razumijevanja dijagnostike i liječenja neuroimunoloških poremećaja s kojima se susreću neurolozi i ostali stručnjaci u obradi neuroloških bolesnika s imunološki posredovanim poremećajima. Daljnji cilj Društva je multidisciplinarna suradnja u području kliničke imunologije i neuroimunologije. Društvo pruža znanstvenu potporu za razumijevanje patofiziologije neuro-imunoloških i neurogenetičkih poremećaja, te nastoji usmjeriti liječnika prema optimalnoj dijagnostici i liječenju bolesnika

    Neuroimunologija

    Neuroimunologija je osobito dinamična znanstvena disciplina koja se ubrzano razvija, na temelju svakodnevnih bazičnih i kliničkih spoznaja, te zahtijeva česte promjene u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Zahvaljujući novim znanstvenim saznanjima iz područja molekularne imunologije, neuroznanosti i genetike, te neurofiziologije, neuroimunologija objedinjuje neuroznanost i imunologiju u svrhu boljeg razumijevanja patoloških procesa mnogih neuroloških bolesti nejasne etiologije.

    Doprinos neuroimunologije nezamjenjljiv je u razvoju imunoterapije jer brojni neuroimunološki poremećaji istovremeno zahvaćaju imunološki i središnji živčani sustav.

    Središnji živčani sustav i imunološki sustav sudjeluju u brojnim interakcijama koje određuju tjelesnu homeostazu, a poremećaj jednog od ovih, posljedično dovodi i do poremećaja drugog. Neuroinflamacija i neuroimunološka ativacija imaju značajnu ulogu u etiologiji brojnih neuroloških poremećaja. Poremećaj regulacije i komunikacije urođenog i stečenog imunološkog odgovora, predisponira nastanku stanične i sustavne autoimunosti, koja se sve češće povezuje s poremećajem epigenetskih mehanizama ekspresije gena, povećavajući sklonost središnjeg živčanog sustava prema autoimunosti i neurodegeneraciji.
    Osnovno razumijevanje neuroimunoloških poremećaja značajno se promijenilo tijekom posljednjeg desetljeća. Nove spoznaje omogućile su bolje liječenje mnogih neuroimunoloških bolesti, ponajviše multiple skleroze, a kako se autoimunost sve više povezuje s ciljanim epigenetskih mehanizma, smatra se da bi primjena epigenetskih terapijskih faktora mogla biti od pomoći u novim terapijskim pristupima.
    Središnji živčani sustav i imunološki sustav sudjeluju u brojnim interakcijama koje određuju tjelesnu homeostazu, a poremećaj jednog od ovih, posljedično dovodi i do poremećaja drugog.

    NAŠ TIM