O NAMA

    HRVATSKO DRUŠTVO ZA
    NEUROVASKULARNE POREMEĆAJE

    Suvremena terapija

    usmjerena je ka prevenciji rizičnih čimbenika za nastanak neurovaskularnih bolesti, antikoagulansima i antiagregacijskim lijekovima u terapiji ishemijskog moždanog udara, intenzivnoj njezi u akutnoj fazi moždanog udara.

    Metode vaskularne kirurgije

    npr. karotidna endarterektomija, danas su nedvojbeno uspješne u patološkim stanjima ekstrakranijalne karotidne cirkulacije.

     Trombolitička terapija

    u ranoj fazi ishemijskog moždanog udara, sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji.

    Neurokirurške metode

    u terapiji aneurizmi i arteriovenskih malformacija također su nedvojbeno uspješne, a postoje dokazi i o uspješnosti neurokirurških metoda dekompresije u moždanih udara koj zahvaćaju velik volumen moždanog tkiva sa jako izraženom kompresijom okolnih zdravih struktura.

    Ciljevi

    Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora osnivano je sa zadaćom da temeljem najnovijih spozanja iz područja medicinskih znanosti poboljša prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju osoba ugroženih od neurovaskularnih poremećaja, od kojih je najčešći moždani udar.

    Moždani udar, kao najzastupljeniji predstavnik neurovaskularnih bolesti, još uvijek je na prvom mjestu uzroka invalidnosti i treći je najčešći uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj. Procijenjuje se da u Hrvatskoj oko 36 000 osoba zadobije moždani udar tijekom godine dana. Nužno je u medicinskim krugovima i u društvu proširiti stav da su neurovaskularne bolesti medicinska hitnost i da takvi bolesnici zahtijevaju adekvatno zbrinjavanje. Na taj način moglo bi se zančajno smanjiti smrtnost od neurovaskularnih bolesti i invaliditet bolesnika.

    Moždani udar

    Usprkos modernoj terapiji ishod moždanog udara težak: otprilike trećina bolesnika podlegne moždanom udaru, trećina bolesnika ostanu potpuno ovisni o tuđoj pomoći, a tek kod trećine se postigne dobar oporavak ili zaostane manja invalidnost. Posljedice moždanog udara su teške i za bolesnike i za njihove obitelji. Kod mnogih bolesnika koji su preboljeli moždani udar zaostaju pareze, mnogi imaju poteškoće u govoru, gubitak pamćenja, emocionalnu labilnost itd. Stoga moždani udar nije samo individualni, već i javnozdravstveni problem. Također, moždani udar predstavlja veliki ekonomske teret kako društvu u cjelini, tako i obiteljima bolesnika.

     

    • smrtnosti od moždanog udara se poveća
    • do 46% slučajeva moždanog udara otpada na osobe između 45 i 59 godina života
    • povećanje učestalosti moždanog udara u mlađoj populaciji
    U svjetlu navedenih činjenica svakako bi trebalo promijeniti svijest i način prihvaćanja neurovaskularnih bolesti kako među zdravstvenim djelatnicima, tako i u javnosti. Neurovaskularne bolesti su i treba ih smatrati medicinskom hitnošću. Nužno je provoditi informiranje javnosti kroz medije kako bi se promijenio uobičajeni stavovi o neurovaskularnim bolestima. Javnost bi trebalo upoznati sa simptomima neurovaskularnih bolesti i s mogućnošću liječenja. Također je potrebno naglašavati da su neurovaskularne bolesti hitna stanja koja zahtijevaju brzu dijagnostiku i promptnu adekvatnu skrb.

    Akutno zbrinjavanje bolesnika s neurovaskularnim bolestima treba organizirati u bolnicama. Mogu se organizirati odjeli za moždani udar ili timovi za zbrinjavanje moždanog udara. Ako to nije moguće, nužno je organizirati akutnu skrb za oboljele od moždanog udara u jedinicama intenzivne skrbi. Naime, sigurno je dokazano da organizirano akutno zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom značajno smanjuje mortalitet i da može poboljšati funkcionalni oporavak bolesnika. Na taj način omogućit ćemo što manju invalidnost osoba s neurovaskularnim bolestima i njihovo potpunije i kvalitetnije uključivanje u normalni život.

    %

    SLUČAJEVA MOŽDANOG UDARA

    %

    SLUČAJEVA MOŽDANOG UDARA

    %

    SLUČAJEVA MOŽDANOG UDARA

    NAŠ TIM

    prim.dr.sc. Višnja Supanc

    predsjednica

    prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes

    potpredsjednica

    Akademkinja Vida Demarin

    počasna predsjednica

    prof.dr.sc. Zlatko Trkanjac